Rojenje je prirodan način razmnožavanja pčelinjih zajednica, gdje se jedna kolonija dijeli na dvije ili više zajednica. Taj proces se obično odvija tijekom proljeća i ranog ljeta, kada su vremenski uvjeti idealni, a kolonija je dovoljno jaka i zalihe hrane su osigurane. Rojenje je ključni događaj u životu pčela i ima važnu ulogu u održavanju zdravlja ekosustava jer pridonosi širenju pčelinjih zajednica i oprašivanju biljaka.
1. Razlozi rojenja
Najčešći razlog za rojenje je prenapučenost košnice. Kada kolonija naraste i postane pretrpana, dolazi do smanjenja prostora za nove ličinke i med. Zbog toga pčele osjete potrebu za stvaranjem nove zajednice. Rojenje može biti potaknuto i smanjenom ventilacijom ili smanjenom proizvodnjom feromona koje matica izlučuje. Kada matica ostari ili smanji broj jaja koje polaže, zajednica može prepoznati potrebu za novom maticom, što je također okidač za rojenje.
2. Pripreme za rojenje
Kada se zajednica odluči rojiti, pčele počinju s pripremama za stvaranje nove matice. Radilice grade posebne matične ćelije, poznate kao matičnjaci, gdje će matica položiti jaje iz kojeg će se razviti nova matica. Dok se nova matica razvija, stara matica zajedno s dijelom pčela radilica napušta košnicu u potrazi za novim staništem. Prije rojenja, pčele obiluju energijom zahvaljujući unosu veće količine meda, što im omogućava preživljavanje dok ne pronađu novu lokaciju.
3. Proces rojenja
Nakon što stara matica napusti košnicu, formira roj s grupom radilica na nekom obližnjem mjestu, poput grane drveta ili krova zgrade. Ovaj privremeni roj obično se zadržava na istom mjestu nekoliko sati ili dana dok izviđačice istražuju potencijalna nova staništa. Kad pronađu odgovarajuće mjesto, poput šupljeg drveta, zidne šupljine ili čak nove košnice, roj se premješta i započinje novu zajednicu.
4. Razvoj nove zajednice
Jednom kada roj pronađe novo stanište, pčele odmah počinju raditi na izgradnji saća i prikupljanju hrane. Radilice će izlučiti vosak, izgraditi ćelije za pohranu hrane i uzgoj ličinki. Nova zajednica zahtijeva određeno vrijeme da se stabilizira i postigne pun kapacitet proizvodnje hrane i razmnožavanja. Proces uspostave nove zajednice može trajati nekoliko tjedana, tijekom kojih je kolonija najranjivija i ovisi o brzini razvoja mladih pčela.
5. Značaj rojenja u pčelarstvu
Za pčelare, rojenje predstavlja izazov i priliku. Rojenje može značiti gubitak pčela i smanjenje proizvodnje meda u matičnoj košnici. Međutim, rojevi su također prilika za povećanje broja zajednica i proširenje pčelinjaka. Pčelari mogu koristiti tehnike poput kontroliranog razmnožavanja i stvaranja nukleusa (malih kolonija) kako bi zadržali roj unutar svog pčelinjaka. Također, rojenje je pokazatelj zdravlja zajednice, jer samo jaka i zdrava kolonija može priuštiti podjelu i stvaranje novog roja.
6. Zaključak
Rojenje je fascinantan proces koji pokazuje savršeno usklađenu prirodnu dinamiku pčelinjih zajednica. Iako je rojenje prirodan proces, pčelari moraju nadzirati svoje zajednice i poduzimati mjere za kontrolirano razmnožavanje kako bi izbjegli gubitak pčela. Razumijevanje rojenja ključno je za očuvanje pčela i održavanje njihove ključne uloge u ekosustavu kroz oprašivanje.
Još informacija:
- PerfectBee, Recognizing And Avoiding Swarms
- PollenPaths, What Causes Bees To Swarm?
- Wikipedia, Swarming
- Bees4life, Guide to bee swarming
