• +385 91 9482 866
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Japanska sophora        Japanska sofora (Styphnolobium japonicum (L.) Schott) je listopadno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Naraste do 20 m visine tvoreći široku i gustu krošnju. Grane su elastične, otporne i dosta razgranate. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, sastavljeni od 7-21 duguljasto jajastih lisaka. Nalik su listovima bagrema. Liske su duge 3-5 cm, ušiljenog vrha, na licu su tamnozeleni i sjajne, naličje je sivozeleno i dlakavo. Cvjetovi su sitni, bijeli, blago mirisni, skupljeni u velike metličaste cvatove duge do 25 cm. Cvatu u srpnju i kolovozu u trajanju oko 2-3 tjedna.


 
Kelreuterije

Kelreuterija Kelreuterije  je listopadno drvo koje u svom prirodnom staništu naraste od 10-20 metara visine, u našim uvjetima najviše do 10 metara. Ima debele grane i lijepu, široku, zaobljenu krošnju. Listovi su spiralno raspoređeni i naspram perasti po rubovima urezani, dužine oko 35 cm. Tokom vegetacije lišće mijenja boju, od zeleno ružičaste kod listanja, ljeti zelene pa sve do narančasto ili bakarno crvene u jesen.


Evodija

     Tetradium je rod 9 vrsta iz porodice Rutaceae. Još postoje razna neslaganja među botaničarima, ali naziv evodija (Euodia) danas se najčešće koristi za vrstu Tetradium daniellii (Benn.) T.G.Hartley (sinonim T. hupehensis). Vrsta je nazvana u čast britanskog vojnog kirurga i botaničara koji se zvao William Freeman Daniell (1818-1865).


Katalpa

Katalpa       Katalpa je vrlo dekorativno listopadno drvo koje pripada familiji Bignoniaceae. Dostiže visinu do 20 metara, krivudavog debla, krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki od 10 do 20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce.


Jaglac

      Jaglac, obični jaglac (Primula vulgaris, eng. primrose) svoj je latinski naziv dobio od riječi primus što znači prvi, jer cvate rano u proljeće. Ove zime u našem vrtu već početkom veljače, zajedno s visibabama i šafranima. Cvate od veljače do travnja, a raste kao mali bujni grm zelenih listova i žutih cvjetova, do desetak centimetara visine.


Stranica 1 od 4

       U želji da proširi bavljenje pčelarstvom u  Monarhiji, carica Marija Terezija 1775. godine donijela je patent o pčelarstvu. Tim je zakonskim propisom u cijeloj Habsburškoj monarhiji dozvoljeno držanje neograničenog broja košnica, a pčelari su patentom bili oslobođeni svih nameta i poreza, pa čak i vojne obveze. Pčelari su smjeli postaviti pčele na ispašu gdje god su htjeli, jedino su vlasniku zemljišta morali nadoknaditi eventualno učinjenu štetu. Kraljica je između ostalog naredila i sadnju medonosnog bilja, posebice bagrema.

     Diljem Monarhije počinju se osnivati pčelarske škole. Prvi učitelj pčelarstva u Habsburškoj monarhiji bio je Anton Janša, kraljičin miljenik, a već 1770. godine, prema Caričinom naputku, Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju na dužnost učitelja pčelarstva imenovalo je Varaždinca – Antuna Grubera, koji je dužnost obnašao u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji.