Koprive

        Bijela mrtva kopriva (Lamium. album L.) stabljika joj je četverokutna i šuplja, 20-50 cm visoka, pri vrhu dlakava i obično samo u donjem dijelu slabo razgranjena. Listovi su smjeŠteni nasuprotno, a po obliku nalikuju pravoj koprivi. Do 7 cm su dugi, jajasti i dugačko zašiljeni, dlakavi i nejednolično oštro nazubljeni. Cvjetovi su prljavobijeli, sjedeći, oko 2 cm dugi, stoje u pršljenastim cvatovima u pazušcima gornjih listova. Cvate od svibnja do kolovoza, a često i po drugi put u jesenjim mjesecima. Raste većinom u gustim skupinama uz jarke, pruge, ceste i putove, na poljima ilivadama. Češće se pojavljuje u brdskim nego ravničarskim krajevima.

       Pjegava mrtva kopriva (L. maculatum L.) trajnica je koja naraste 20-80 cm visoko. Ima uspravnu, dlakavu stabljiku. Listovi su 3-8 cm dugi i 2-7 cm široki, na 1-4 cm dugoj peteljci, jajasto trokutasti, nazubljenog ruba i ponekad s bjelkastom pjegom. Po 6-14 purpurnocrvenih cvjetova je skupljeno u pršljenasto raspoređenim cvatovima. Cvjeta od travnja do studenog. Nalazimo je najčešće u vlažnim šumama i šikarama, na rubovima šuma, uz putove, na obalama rijeka i potoka i na napuštenim mjestima, od nizina do brdskog pojasa.

       Grimizna mrtva kopriva (L. purpureum L.) Grimizna mrtva kopriva vrlo sliči obuhvatnoj mrtvoj koprivi. Listovi su joj šiljasti i ne obuhvaćaju stabljiku, a prekriveni su i mekim dlačicama. Stabljika naraste najviše do 20 do 30 cm. Zbog velike rasprostranjenosti često se smatra korovom. Stvara dosta nektara i peludi, a najbolju pašu daje tijekom travnja. Cvjeta gotovo tijekom cijele godine pri povoljnim uvjetima Sve su mrtve koprive zanimljive pčelama. Pružaju im obilje nektara i peluda, ali najmedonosnija od njih je svakako bijela mrtva kopriva.