Lipa ima više vrsta, a kod nas su zastupljene: krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.), sitnolisna lipa (T. cordata Mill.) i srebrnolisna lipa (T. tomentosa Moench).
Lipe se često sade po parkovima i drvoredima zbog lijepe guste krošnje, dobre hladovine i ugodnog mirisa za vrijeme cvatnje. Listovi su krupni, srcoliki i izmjenično smješteni. Cvjetovi su skupljeni u paštitastim cvatovima. Nalaze se na oko 8 cm dugom, žutozelenom pricvjetnom listu, koji kasnije služi za širenje plodova.
Krupnolisna lipa listopadno je stablo do 40 m visoko sa širokom krošnjom. U cvatu je 2-6 cvjetova. Cvate rano, tj. u prvoj polovici lipnja. Sitnolisna lipa je niže stablo (25-30 m). Raste pretežito na brežuljkastom terenu u području s blagim ljetima. Pretežno je zastupljena u zoni bukovih šuma. U cvatu je 5-7 cvjetova. Cvate 14 dana kasnije od krupnolisne lipe, a cvatnja traje 15- 20 dana.
Srebrnolisna lipa cvjeta najkasnije, nema ugodan miris, listovi su s donje strane posve prekriveni srebrnastim dlačicama. U cvatu ima 2-5 cvjetova, a prašnici u cvijetu su srasli u 5 snopića.
Sa svih vrsta lipe pčele skupljaju nektar i nešto manje peluda. U nekim godinama moguća je pojava medljike na lipi u svibnju i lipnju. Medenje je neredovito, a pogoduju mu topli dani s dovoljno vlage u zraku.
Izvor: Gospodarski list