• +385 91 9482 866
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visibaba

visibaba          Visibaba (Galanthus nivalis L.) je najranija proljetnica. Naraste do 10-15 iznimno 30 cm visoko. Iz lukovice se razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima, 8-9 cm dugački i 0,4-0,7 cm široki s jednim pognutim cvijetom. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga.

           Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Daje mnogo peludi i nektara. Cvate 2-3 tjedna, ali paša često propadne zbog nestalnog vremena. Nalazi se u listopadnim, mješovitim i crnogoričnim šumama, od poplavnih nizinskih šuma pa do subalpskog područja. Raste na svježim, blago do umjerenim kiselim, humusnim, ilovastim tlima.
            Listovi visibabe su duguljasti, linearni, svjetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se javlja u siječnju i veljači. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput neke košuljice, dok se na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto pjegavi. Cvjetovi su obješeni, jednostavni ili puni. Dijeli se lukovicama u svibnju i lipnju.


 


       U želji da proširi bavljenje pčelarstvom u  Monarhiji, carica Marija Terezija 1775. godine donijela je patent o pčelarstvu. Tim je zakonskim propisom u cijeloj Habsburškoj monarhiji dozvoljeno držanje neograničenog broja košnica, a pčelari su patentom bili oslobođeni svih nameta i poreza, pa čak i vojne obveze. Pčelari su smjeli postaviti pčele na ispašu gdje god su htjeli, jedino su vlasniku zemljišta morali nadoknaditi eventualno učinjenu štetu. Carica je između ostalog naredila i sadnju medonosnog bilja, posebice bagrema.

     Diljem Monarhije počinju se osnivati pčelarske škole. Prvi učitelj pčelarstva u Habsburškoj monarhiji bio je Anton Janša, kraljičin miljenik, a već 1770. godine, prema Caričinom naputku, Carsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju na dužnost učitelja pčelarstva imenovalo je Varaždinca – Antuna Grubera, koji je dužnost obnašao u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji.