Maslačak je zeljasta trajnica s dobro razvijenim, mesnatim,vretenastim korijenom iz kojeg raste rozeta krupnih, duguljastih, glatkih listova, priljubljenih uz tlo. Iz središta rozete razvija se cvjetna stabljika visoka do 30 cm, glatka, okruglog presjeka i šuplja. Na njenu vrhu razvija se glavičasti cvat zlatno žute boje, sastavljen od velikog broja jezičastih cvjetova. Dnevno otvaranje i zatvaranje cvjetova ovise o intenzitetu svjetlosti i vremenskim prilikama.
Cvate među prvim biljkama u proljeće. Cvjeta od travnja do listopada, te postoje proljetni i jesenski oblici. Cvatnja traje 2-3 tjedna. Daje dosta peluda, a za lijepih dana obilno medi. Rijetko se može dobiti maslačkov med jer većinu unosa pčelinja zajednica iskoristi za razvoj legla. Maslačak se ubraja u naše najraširenije livadne biljne vrste. Dolazi u više podvrsta i oblika. Raste u velikim količinama po travnjacima, livadama, parkovima i vrtovima, uz putove i živice. Uspijeva i po visokim planinama, ali mu je tamo rozeta mnogo manja.
Poslije cvatnje na cvjetištu ostaju plodovi (roške) u obliku svilenkasto dlakave kugle koju raznosi vjetar. Biljka proizvede od 3 do 8 tisuća roški, što maslačak čini vrlo prodornom biljnom vrstom. Pripada porodici glavočika jezičnjača (Cichoriaceae).
Maslačak ne treba smatrati korovom, jer se za ishranu (ljudi, životinje) i za liječenje mogu koristiti njegov korijen, list (Taraxaci radix cum herba) i cvijet. U obliku različitih pripravaka (sirup, sok, vino, vodeni pripravak, med) može se upotrebljavati za liječenje mnogih zdravstvenih tegoba (jetra, bubrezi, probavni organi, koža, mišići, zglobovi). Ljekoviti su i korijen i nadzemni dio biljke. Mladi tvrdi cvjetni pupoljci kisele se u octu i koriste kao zamjena za kapare. Medonosna je biljka. Vrijeme sakupljanja: Lišće maslačka za prehranu bere se prije cvatnje rano u proljeće, dok se za sušenje bere tijekom cijelog ljeta. Korijen se vadi tijekom jeseni, očisti od nadzemnih dijelova, opere te suši na suncu ili toplom mjestu.
Više:
- Maslačak
