Za dimljenje na malim pčelinjacima najbolja je ručna dimilica s kožanim mijehom iz kojeg se zrak upuhuje u valjkasto tijelo, prelazi preko goriva, prolazi kroz rešetku i izlazi na mlaznicu. Važno je da je između goriva i mlaznice uvijek čista i prohodna rešetka koja hladi dim, a ima i ulogu u gašenju iskri od goriva u tijelu dimilice. Za proizvodnju dima od čistoga prirodnoga goriva najbolje je koristiti suhu hrastovu ili bukovu gljivu (gubu ili trud).
- +385 98 335 462
- Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ove košnice su svoj naziv dobile prema C. L. Farraru koji je prvi počeo pčelariti sa košnicom širokih i niskih okvira. Farrar košnica je u stvari vrlo slična slična LR košnici, kod koje su svi nastavci jednaki, bilo da se koriste kao plodištu ili medištu. Obično je sa 10 ili 12 okvira dok je u originalu Farrar sa 12 okvira. Nastavci su visine od 170 mm.
DB košnica, Dadan Blatova košnica
Košnica sa jednim tijelom visine 31 cm, koje služi kao plodište i 2 polunastavka, vanjske visine 15,5cm, za smještaj viška meda. Standardna košnica ima 12 okvira, ali je sve popularnija i DB košnica sa 10 okvira. Unutrašnje dimenzije okvira su 420´270mm. Satonoša okvira je dužine 470mm.
Pletara je jedna od starijih oblika košnica. To je košnica koja ima saće koje ne možemo mijenjati po želji. Vađenje meda iz takve košnice je teško i više se uglavnom ne prakticira. Danas se upotrebljava više iz nostalgičnih razloga, zbog hvatanja ili proizvodnje rojeva i proizvodnju pčelinjeg voska. Odlike pletare su i da u njima za razliku od "modernijih" košnica koje su preuzele njezino mjesto mali broj pčela može vrlo uspješno preživjeti zimsko razdoblje.
AŽ ili Alberti-Žnidaršičeva košnica je košnica s pokretnim saćem i najčešće koristi u pčelarskim paviljonima, pokretnim (na vozilima ili prikolicama) ili nepokretnim. Zastupljena su dva osnovana tipa, AŽ Grom s okvirom 2 cm plićim od DB i nešto kraćim, i AŽ standard, koja ima još plići okvir. Sastoji se od plodišnog i medišnog prostora, razdvojenih matičnom rešetkom.
Stranica 1 od 2
Pčele u prvom redu sakupljaju pelud sa cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno, tada sakupljaju s biljaka koje oprašuje vjetar. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,15 do 0,20 mm. Po boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju porijeklo peluda. Tako je bijeli pelud s maline, s maslačka žuti, zlatnožuti sa suncokreta, tamnocrveni s kestena, ljubičasti s facelije.
Udruga pčelara Pula © 2024. All Rights Reserved.