Badem (Prunus dulcis; Amygdalus prunus, Amygdalis communis, bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul i dr.) je drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda: Badem je visoko listopadno drvo koje naraste od 3 do 10 m s krošnjom piramidalnog oblika. Kod starijeg je debla kora svijetlosiva i ljuskava, dok je kod mladih grana sivozelena i glatka. Listovi su kopljasti i naizmjenično su raspoređeni.

           Ružmarin (Rosmarinus ofjicinalis L.) vazdazeleni je odrvenjeli grm sa šibljastim ograncima, koji naraste do 2 m visoko. Listovi su mu vrlo uski, gotovo igličasti 2-3 cm dugi i 2-4 mm široki podvijena ruba i nasuprotno raspoređeni. Lice im je zeleno i glatko, dok je naličje sivkastobijelo od dlaka i žlijezda s eteričnim uljem. Cvjetovi su ljubičastomodri, rijetko kada bijeli, oko 1 cm dugački smješteni u pršljenima listova.

        Bijela mrtva kopriva (Lamium. album L.) stabljika joj je četverokutna i šuplja, 20-50 cm visoka, pri vrhu dlakava i obično samo u donjem dijelu slabo razgranjena. Listovi su smjeŠteni nasuprotno, a po obliku nalikuju pravoj koprivi. Do 7 cm su dugi, jajasti i dugačko zašiljeni, dlakavi i nejednolično oštro nazubljeni. Cvjetovi su prljavobijeli, sjedeći, oko 2 cm dugi, stoje u pršljenastim cvatovima u pazušcima gornjih listova. Cvate od svibnja do kolovoza, a često i po drugi put u jesenjim mjesecima. Raste većinom u gustim skupinama uz jarke, pruge, ceste i putove, na poljima ilivadama. Češće se pojavljuje u brdskim nego ravničarskim krajevima.

          Maslačak je zeljasta trajnica s dobro razvijenim, mesnatim,vretenastim korijenom iz kojeg raste rozeta krupnih, duguljastih, glatkih listova, priljubljenih uz tlo. Iz središta rozete razvija se cvjetna stabljika visoka do 30 cm, glatka, okruglog presjeka i šuplja. Na njenu vrhu razvija se glavičasti cvat zlatno žute boje, sastavljen od velikog broja jezičastih cvjetova. Dnevno otvaranje i zatvaranje cvjetova ovise o intenzitetu svjetlosti i vremenskim prilikama.