Japanska sofora (Styphnolobium japonicum (L.) Schott) je listopadno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Naraste do 20 m visine tvoreći široku i gustu krošnju. Grane su elastične, otporne i dosta razgranate. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, sastavljeni od 7-21 duguljasto jajastih lisaka. Nalik su listovima bagrema. Liske su duge 3-5 cm, ušiljenog vrha, na licu su tamnozeleni i sjajne, naličje je sivozeleno i dlakavo. Cvjetovi su sitni, bijeli, blago mirisni, skupljeni u velike metličaste cvatove duge do 25 cm. Cvatu u srpnju i kolovozu u trajanju oko 2-3 tjedna.
- +385 98 335 462
- Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Kelreuterije je listopadno drvo koje u svom prirodnom staništu naraste od 10-20 metara visine, u našim uvjetima najviše do 10 metara. Ima debele grane i lijepu, široku, zaobljenu krošnju. Listovi su spiralno raspoređeni i naspram perasti po rubovima urezani, dužine oko 35 cm. Tokom vegetacije lišće mijenja boju, od zeleno ružičaste kod listanja, ljeti zelene pa sve do narančasto ili bakarno crvene u jesen.
Tetradium je rod 9 vrsta iz porodice Rutaceae. Još postoje razna neslaganja među botaničarima, ali naziv evodija (Euodia) danas se najčešće koristi za vrstu Tetradium daniellii (Benn.) T.G.Hartley (sinonim T. hupehensis). Vrsta je nazvana u čast britanskog vojnog kirurga i botaničara koji se zvao William Freeman Daniell (1818-1865).
Katalpa je vrlo dekorativno listopadno drvo koje pripada familiji Bignoniaceae. Dostiže visinu do 20 metara, krivudavog debla, krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki od 10 do 20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce.
Jaglac, obični jaglac (Primula vulgaris, eng. primrose) svoj je latinski naziv dobio od riječi primus što znači prvi, jer cvate rano u proljeće. Ove zime u našem vrtu već početkom veljače, zajedno s visibabama i šafranima. Cvate od veljače do travnja, a raste kao mali bujni grm zelenih listova i žutih cvjetova, do desetak centimetara visine.
Stranica 2 od 5
Pčele u prvom redu sakupljaju pelud sa cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno, tada sakupljaju s biljaka koje oprašuje vjetar. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,15 do 0,20 mm. Po boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju porijeklo peluda. Tako je bijeli pelud s maline, s maslačka žuti, zlatnožuti sa suncokreta, tamnocrveni s kestena, ljubičasti s facelije.
Udruga pčelara Pula © 2023. All Rights Reserved.