Amorpha fructicosa L. – bagremac - Bagremac je porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Europu je ovaj listopadni grm stigao kao ukrasna i medonosna biljka. Raste uz rubove šuma i na čistinama. Pogoduju mu i vlažna i plavna područja, ali isto tako i sušni tereni. Listovi su neparno perasti i vrlo slični listu bagrema, pa otuda i naziv bagremac.
Japanska sofora (Styphnolobium japonicum (L.) Schott) je listopadno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Naraste do 20 m visine tvoreći široku i gustu krošnju. Grane su elastične, otporne i dosta razgranate. Listovi su naizmjenični, neparno perasti, sastavljeni od 7-21 duguljasto jajastih lisaka. Nalik su listovima bagrema. Liske su duge 3-5 cm, ušiljenog vrha, na licu su tamnozeleni i sjajne, naličje je sivozeleno i dlakavo. Cvjetovi su sitni, bijeli, blago mirisni, skupljeni u velike metličaste cvatove duge do 25 cm. Cvatu u srpnju i kolovozu u trajanju oko 2-3 tjedna.
Kelreuterije je listopadno drvo koje u svom prirodnom staništu naraste od 10-20 metara visine, u našim uvjetima najviše do 10 metara. Ima debele grane i lijepu, široku, zaobljenu krošnju. Listovi su spiralno raspoređeni i naspram perasti po rubovima urezani, dužine oko 35 cm. Tokom vegetacije lišće mijenja boju, od zeleno ružičaste kod listanja, ljeti zelene pa sve do narančasto ili bakarno crvene u jesen.
Katalpa je vrlo dekorativno listopadno drvo koje pripada familiji Bignoniaceae. Dostiže visinu do 20 metara, krivudavog debla, krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki od 10 do 20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce.
Tetradium je rod 9 vrsta iz porodice Rutaceae. Još postoje razna neslaganja među botaničarima, ali naziv evodija (Euodia) danas se najčešće koristi za vrstu Tetradium daniellii (Benn.) T.G.Hartley (sinonim T. hupehensis). Vrsta je nazvana u čast britanskog vojnog kirurga i botaničara koji se zvao William Freeman Daniell (1818-1865).
Stranica 2 od 6
Medonosne biljke
Zanimljivosti
Uloga pčele u oprašivanju voća
Najveću ulogu u oprašivanju voća ima pčela. Skupljajući nektar i pelud lete s cvijeta na cvijet i tako usput pružaju svoju najvažniju uslugu čovjeku - oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voća ka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vrijednosti pčelarskih proizvoda (meda, voska, pčelinjeg otrova).