Joha (Alnus glutinosa Mill.) listopadno je stablo do 25 m visine, s vitkim deblom. Listovi su troredni, obrnuto jajoliki, 4-10 cm dugački. Tamnozelene su boje, s gornje strane goli, a na donjoj se strani u uglovima lisnih žila nalaze čuperci žutih dlačica. Muški su rese ljubičastosmeđe boje, duge 5-6 cm, po 3-4 na vrhu izbojaka, a ženske su rese sitnije i nalaze se ispod njih, također po 3-4 u pazušku listova.
Lijeska je listopadni grm obično visine do 5m, a katkada se na pogodnom staništu razvije i do manjeg stabla visine do 7 m. Kora lijeske je u mlađoj dobi glatka, zadržava dugo vremena sivo smeđu boju, glatka je i sjajna, a u starijoj dobi poprima potpuno sivu nijansu i postaje rahlo ljuskava i grubog izgleda, kako vizualno tako i na opip. Listovi kod lijeske su ovalnog oblika, veliki i sa kratkom peteljkom. Oblikom podsjećaju na srce, koje je usječeno kod kraja prema peteljki, a vrh je lista šiljast. Sa gornje (vanjske) strane je tamnije boje, sa jasno uočljivima žilama, a sa donje je strane malo svjetliji sa obiljem dlačica, koje sakupljaju vodu i vedenu paru iz atmosfere za prihranu biljke.
Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a
povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.
Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom (na Medvednici). Ima ga po obronicma Učke i okolici Lovrana i Opatije, gdje se odavno cijepi plemkama maruna (kesten dubenac).
Kadulja ili žalfija (lat. Salvia officinalis), (eng. Sage) višegodišnja i medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugački, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje. Kadulja je samonikla biljka, ali se i uzgaja zbog traženog i cjenjenog eteričnog ulja.
Bagrem (lat. Robinia pseudoacacia) poznat i kao akacija je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).
Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.
Stranica 5 od 5
