Temeljem dopisa HPS-a predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir uputila je prijedlog ministrici poljoprivrede Mariji Vučković da razmotri mogućnost uvođenja interventne potpore koja bi, uzimajući u obzir gubitke medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala zbog nepovoljnih klimatskih prilika, olakšala hrvatskim pčelarima nastavak proizvodnje i spriječila gubitak pčelinjih zajednica.
Petir je predložila i da u okviru suradnje s EU institucijama i drugim državama članicama Unije, koje se susreću s istim problemom, ministrica inicira aktivnosti kojima bi se kroz interventne mjere pomoći na EU razini, pripomoglo oporavku sektora pčelarstva u Republici Hrvatskoj.
„Iz izvješća o stanju mednonosnog bilja i pčelinjih zajednica u 2021. godini, koja su za Hrvatski pčelarski savez prikupile pčelarske udruge, razvidno je da su gubitci medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala prisutni na cijelom području Republike Hrvatske, a što bi, zbog nedostatka hrane moglo utjecati i na povećane gubitke pčelinjih zajednica“, pojasnila je Marijana Petir pozadinu svog prijedloga upućenog ministrici.
Hrvatski pčelarski savez koji okuplja 154 pčelarske udruge čiji članovi predstavljaju 72,5% pčelara od ukupnog broja pčelara u Republici Hrvatskoj upisanih u Evidenciju pčelara i pčelinjaka za tekuću godinu, prikupio je izvješća navedenih pčelarskih udruga o stanju medonosnog bilja odnosno gubicima medonosnog potencijala na terenu izazvanim lošim i nepovoljnih vremenskim uvjetima, napose mrazom početkom travnja koji se uzastopno ponavljao tijekom nekoliko dana. Također, tom stanju su pridonijele neuobičajeno niske temperature za ovo godišnje doba, ali i dugo kišno razdoblje. Iz prikupljenih podataka na razini cijele Republike Hrvatske, Savez procjenjuje da su gubici na razvojnim pašama (voćna, vrbova, industrijsko bilje) 80%, dok su gubici na glavnim pašama (bagrem i kadulja u primorskom dijelu i na otocima) 100%. Savez procjenjuje da se zimski gubici pčelinjih zajednica kreću oko 40% na razini cijele Republike Hrvatske.
Preuzeto s Hrvatski pčelarski savez
Najveću ulogu u oprašivanju voća ima pčela. Skupljajući nektar i pelud lete s cvijeta na cvijet i tako usput pružaju svoju najvažniju uslugu čovjeku - oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voća ka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vrijednosti pčelarskih proizvoda (meda, voska, pčelinjeg otrova).