Podjela sadnica medonosnog drveća
- Kategorija: Obavijesti
I ove godine je Udruga pčelara Pula u sklopu svoga projekta “Sadnice za pčelice” dijelila članovima svoje Udruge i građanima sadnice medonosnog drveća koje će oni zasaditi u svojim pčelinjacima, vrtovima i dvorištima. Podijeljeno je gotovo 500 sadnica, točnije 490 koje su nabavljene uz financijsku potporu Županije istarske koja podupire ovaj projekt u sklopu promocija lokalnih programa u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Projekt “Sadnice za pčelice” osmislila je i provodi naša Udruga a cilj projekta je smanjivanje bespašnog razdoblja te obogaćivanje pašni uvjeta za pčele ali i za ostale prirodne oprašivače čije je stanište ugroženo, što pridonosimo očuvanju ukupne biološke raznolikosti na našem području. Projekt se provodi nabavom i podjelom sadnica medonosnog drveća koje cvijeta u razdoblju mjeseca kad je na našem području vrlo malo hrane za pčele te sadnica koje mogu produžiti pašnu sezonu jer cvjetaju nešto kasnije nego postojeće vrste.
Ove godine podijeljene su sadnice (evodija, kelreuterija, sophora japonica) koje cvjetaju tijekom 7. i 8. mjeseca kad je na našem području bespašni period te sadnice mađarskog bagrema koji cvijeta nešto kasnije od našeg čime može utjecati na produženje bagremove pašne sezone.
Projekt će se nastaviti i iduće godine kad će veći dio sadnica biti namijenjen zainteresiranim građanima a nastojimo uključiti i druge institucije i tvrtke koje mogu pomoći realizaciji ovog projekta.

Hrvatska poljoprivredna agencija nas je obavijestila da je došlo do značajnih promjena kod korištenja neobveznog sustava označavanja meda "Med iz lijepe naše" koji je na prijedlog Hrvatskog pčelarskog saveza i navodno velikog broja pčelara promijenjen u "Med hrvatskih pčelinjaka". Promijenjeni su i uvjeti pod kojim se znak može koristiti.
Poštovane pčelarice i pčelari
S obzirom na relativno malen broj pčelara koji su do sada predali godišnju dojavu još jednom Vas pozivamo da to učinite što prije jer je krajnji rok za predaju dojave je 20.11. ove godine.
Pozivamo Vas na predavanje koje će se održati u Domu sportova "Mate Parlov", 10. studenog 2017. s početkom u 17:00 sati.
Pčelinji otrov zagrijan na 100 stupnjeva ili, pak, zamrznut ne mijenja svoja svojstva. U odgovarajućim uvjetima, bez vlage i na sobnoj temepraturi, godinama ne mijenja svoja svojstva, ali je vrlo osjetljiv na određene enzime i jaka oksidacijska sredstva (kalijev hipermangan, vodikov peroksid). Pčelinji otrov je mješavina mnogo tvari, uglavnom vode i proteina (apitoksini), histamina, nekoliko organskih otrova, kiselina (kloridna, fosforna i mravlja), eteričnih ulja (koja prouzročuju bol i pečenje), sadržava magnezij, bakar, sumpor i druge tvari, od kojih neke mogu prouzročiti upalne procese, a druge grčeve, otežano disanje i posebno opasan za neke ljude u kojih izaziva anafilaktički šok, a ako se pravovremeno ne intervenira, može doći i do smrti.