Anatomija pčele
- Kategorija: PEC
Medonosna pčela (Apis mellifera) izvanredno je kompleksno biće s tijelom posebno prilagođenim za oprašivanje, sakupljanje hrane te gradnju i obranu kolonije. Njezina anatomija savršeno je usklađena sa zadacima koje obavlja u prirodi i unutar zajednice. Razumijevanje građe pčele ključno je za pčelare kako bi mogli pravilno brinuti o zdravlju pčelinjih zajednica.
1. Egzoskelet pčele
Kao i svi insekti, pčela ima egzoskelet – vanjski skelet koji pruža zaštitu i strukturu. Ovaj tvrdi oklop sastoji se od hitina, vrste proteina koja je lagana, ali čvrsta. Egzoskelet je podijeljen u segmente koji omogućuju fleksibilnost i pokretljivost. Budući da pčele nemaju unutarnje kosti, egzoskelet također pruža potporu za mišiće.
Funkcije egzoskeleta:
- Zaštita unutarnjih organa od vanjskih utjecaja, ozljeda i infekcija.
- Strukturalna podrška tijelu i omogućavanje pokreta kroz segmentaciju.
- Izolacija i regulacija vlage unutar tijela pčele.
2. Glava pčele: središte osjetila i preživljavanja
Glava pčele zadužena je za osjetila, obradu informacija i unos hrane. Najvažniji dijelovi glave su:
-
Oči: Pčela ima dva tipa očiju:
- Složene oči sastoje se od tisuća malih leća (omatidija) i omogućuju pčeli širok vidni kut te prepoznavanje pokreta. Iako ne vide detalje kao ljudi, pčele prepoznaju ultraljubičasto svjetlo, što im pomaže pri pronalaženju cvijeća.
- Jednostavne oči (oceli): Pčele imaju tri ocelija, raspoređene su u obliku trokuta na prednjoj strani gornjeg dijela glave koja pomažu u detekciji svjetla i orijentaciji u prostoru, osobito pri navigaciji prema suncu.
-
Ticala: Dva duga ticala na glavi pčele igraju ključnu ulogu u osjetilima dodira i mirisa. Pčele koriste ticala za prepoznavanje mirisa cvijeća, identifikaciju članova zajednice te komunikaciju s drugim pčelama pomoću feromona.
-
Usni aparat: Pčelin usni aparat složen je i prilagođen za sakupljanje nektara, peludi i voska. Sastoji se od:
- Jezik (glossa): Dug, cjevasti organ koji se koristi za sakupljanje tekućina poput nektara.
- Čeljusti (mandibule): Snažne čeljusti koriste se za oblikovanje voska, obranu i nošenje raznih materijala.
3. Prsni koš: pokretačka snaga pčele
Prsni koš, prsište, (thorax) središte je kretanja i glavni dio tijela odgovoran za let i rad pčele. Ovdje se nalaze:
-
Krila: Pčele imaju dva para krila. Prednja krila veća su i osiguravaju glavninu potiska za let, dok stražnja pomažu u stabilnosti. Zanimljivo je da krila pčele mogu udarati do 230 puta u sekundi, omogućujući brzu i preciznu navigaciju.
-
Noge: Pčele imaju šest nogu, svaka prilagođena različitim zadacima. Na stražnjim nogama pčela radilica nalaze se posebne strukture zvane košarice za pelud (corbiculae), gdje pčele pohranjuju pelud dok ga prenose natrag u košnicu. Prednje noge koriste se za čišćenje glave i ticala, dok su srednje noge ključne za kretanje.
4. Trbuh: sustavi za probavu, obranu i izgradnju
Trbuh (abdomen) pčele sadrži nekoliko ključnih sustava koji omogućuju preživljavanje pčele i njezinu ulogu u koloniji.
-
Probavni sustav: Glavni organ probavnog sustava pčele je medni mjehur (crop), gdje pčele pohranjuju nektar dok ga prenose u košnicu. Nakon povratka u košnicu, pčele prežvaču nektar i pretvaraju ga u med.
-
Voskovne žlijezde: Pčele radilice imaju specijalne voskovne žlijezde koje izlučuju male pločice voska. Pčele koriste mandibule kako bi oblikovale vosak u strukture saća, koje služe za pohranu meda, peludi i jaja.
-
Žalac i otrovna žlijezda: Pčele radilice i matice imaju žalac, koja je povezana s otrovnom žlijezdom. Kada pčela ubode, otrov se ubrizgava u napadača. Za razliku od matice, koja može ubosti više puta, žalac radilice odvaja se od tijela, što rezultira smrću pčele.
-
Dišni sustav: Pčele nemaju pluća kao sisavci, već dišu pomoću sustava cjevčica zvanih traheje. Zrak ulazi kroz male otvore na trbuhu zvane spirakule i putuje kroz traheje koje dostavljaju kisik izravno u stanice.
5. Živčani i krvožilni sustav
-
Živčani sustav pčele sadrži glavni mozak smješten u glavi i niz ganglija koji kontroliraju pokrete krila, nogu i ostalih dijelova tijela. Pčele imaju visoko razvijen sustav za navigaciju i komunikaciju, koristeći složene plesne pokrete za prenošenje informacija o lokaciji izvora hrane.
-
Krvožilni sustav pčele je otvoren, što znači da hemolimfa (krvna tekućina) teče slobodno kroz tijelo, dostavljajući hranjive tvari i kisik stanicama. Hemolimfa ne sadrži crvene krvne stanice kao kod ljudi, pa kisik nije vezan za krv, već putuje izravno putem traheja.
Zaključak
Anatomija pčele fascinantan je primjer prilagodbe prirodi. Od složenih očiju, kojima otkriva cvijeće, do sofisticiranih žlijezda koje izlučuju vosak, svaka struktura u tijelu pčele igra važnu ulogu u njezinoj opstojnosti i dobrobiti zajednice. Pčele su nevjerojatno organizirane i sofisticirane, a razumijevanje njihove anatomije ključno je za uspješno pčelarenje i očuvanje njihove populacije.
Više ...
- Osjetilni sustav medonosne pčele