Zlatošipka -Solidago sp, u narodu zvana još čelebigrana, štapika, zlatna ratvica. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla u 19. stoljeću kao ornamentalna biljka. Kako je zlatošipka veoma invazivna biljka (Nikolić i sur., 2014.) brzo se proširila po kanalima i neobrađenim i napuštenim površinama. Raste na pjeskovitim terenima pored Drave, Save i drugih rijeka. Ovo je višegodišnja zeljasta biljka visine 10-100 cm. Ima cvjetne zlatnožute glavice smještene u cvati koje izgledom sliče grozdu. Cvjeta od lipnja do listopada i čini kasnu pčelinju pašu.
Med je mirisan i ugodnog okusa, zlatnožute boje.
Ova ljekovita biljka može se pronaći na rubovima šuma, u vodenim jarcima, na strminama i šumskim čistinama. Gusta kao grm, stabljika sa zlatnožutim, zvjezdastim cvjetovima postiže visinu do oko 80 cm. Cvjetovi se sakupljaju od srpnja do listopada. Upotrebljavaju se kod crijevnih oboljenja i krvarenja. Ali, zlatnica se prije svega hvali kao odlično ljekovito sredstvo protiv oboljenja bubrega. Cvjetovi i listovi zlatnice hlade, a kako biljka oduzima vodu, preporuča se kod svake bolesti bubrega i mokraćnog mjehura.
Med od bagrema je svijetložute boje, žitak, proziran, ugodnog i blagog okusa i mirisa, lagan i ukusan. Zbog tih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje prenadraženi živčani sustav pa na taj način djeluje i na otklanjanje posljedica nagomilanog stresa. Stoga je dobar za umirenje, kod vrtoglavica, nemira i sličnih smetnji. Ublažava i klimakterične tegobe. Preporučuje se uzimanje navečer i to s čajem od kamilice jer se na taj način pojačava djelovanje i meda i čaja. Dobar je za rekonvalescente i djecu. Sastavljen je više od voćnog nego grožđanog šećera pa se duže vrijeme ne kristalizira, u povoljnim uvjetima skladištenja i preko godine dana. Kada se kristalizira izgleda poput snijega jer su kristalići sitni i bijeli.